Karavađo
Mikelanđelo Merisi Karavađo (1571-1610) je rodjen u Italiji i već u jedanaestoj godini postao siroče. Bio je barokni slikar čiji su se radovi odlikovali realizmom i izrazitim kontrastom svetlo-tamno. Karavađov otac Fermo Merisi je bio arhitekta jednog markiza, ali je umro sa ostatkom porodice od bubonične kuge kada je Karavađu bilo šest godina. Ubrzo posle nesreće upao je u društvo slikara i vitezova čiji je motiv bio "Bez nade, bez straha".
Kao mlad se preselio u Rim i počeo da uči o slikarstvu. Da bi se prehranio asistirao je slikarima i oko 1595. počeo da prodaje svoja dela. Nedugo zatim ga je primetio Kardinal Frančesko del Monte i uzeo pokroviteljstvo nad njim. Tada nastaju dela kao što su "Dečak sa korpom voća" i "Muzičari".
1597. dobija zadatak da ukrasi Kontareli kapelu scena iz života Sv. Mateja.
Iako su mu slike sadržale religijske elemente, slikajući on ih je interpretirao svojim tamnim stilom pa se neretko u biblijskim scenama mogu naći prostitutke, lopovi i prosjaci. Pošto mu je život bio stabila, u tom periodu nastaju njegova najpoznatija dela "Razapinjanje Sv. Petra", "Neverni Toma", "Smrt Bogorodice"...
Kako je rasla slava, tako je rasao i Karavađov nemir. Umeo je biti agresivan, sa velikim promenama u raspoloženju, alkoholičar i kockar. 1606. njegova agresivnost je došla do izražaja kada je ubio Rimskog makroa. Odmah posle ubistva odlazi u Rim, zatim Napulj, Maltu i Siciliju, ali gde god da je išao prošlost ga je pratila. Nezavisno od toga, nastavio je da slika i tada nastaju "Odrubljivanje glave Sv. Jovana Krstitelja" i "Vaskrsenje".
1610. se vraća u Rim ali na putu do tamo umire u 39. godini života od trovanja olovom. Njegov rad je inspirisao buduće slikare kao što su Rembrant i smatra se da je Karavađo bio začetnik modernog slikarstva.
Kao mlad se preselio u Rim i počeo da uči o slikarstvu. Da bi se prehranio asistirao je slikarima i oko 1595. počeo da prodaje svoja dela. Nedugo zatim ga je primetio Kardinal Frančesko del Monte i uzeo pokroviteljstvo nad njim. Tada nastaju dela kao što su "Dečak sa korpom voća" i "Muzičari".
1597. dobija zadatak da ukrasi Kontareli kapelu scena iz života Sv. Mateja.
Iako su mu slike sadržale religijske elemente, slikajući on ih je interpretirao svojim tamnim stilom pa se neretko u biblijskim scenama mogu naći prostitutke, lopovi i prosjaci. Pošto mu je život bio stabila, u tom periodu nastaju njegova najpoznatija dela "Razapinjanje Sv. Petra", "Neverni Toma", "Smrt Bogorodice"...
Kako je rasla slava, tako je rasao i Karavađov nemir. Umeo je biti agresivan, sa velikim promenama u raspoloženju, alkoholičar i kockar. 1606. njegova agresivnost je došla do izražaja kada je ubio Rimskog makroa. Odmah posle ubistva odlazi u Rim, zatim Napulj, Maltu i Siciliju, ali gde god da je išao prošlost ga je pratila. Nezavisno od toga, nastavio je da slika i tada nastaju "Odrubljivanje glave Sv. Jovana Krstitelja" i "Vaskrsenje".
1610. se vraća u Rim ali na putu do tamo umire u 39. godini života od trovanja olovom. Njegov rad je inspirisao buduće slikare kao što su Rembrant i smatra se da je Karavađo bio začetnik modernog slikarstva.
Коментари
Постави коментар